petak, ožujak 12, 2010
Danas, 11. ožujka, od 20 sati, počinje festival Spring Jazz u Rovinju s nastupom Kristiana Terzića u rovinjskom MMC-u.
Festival jazz-a trajat će do subote 13. ožujka, a upravo je sjajan početak pripremljen za otvaranje ovogodišnjeg festivala. Glavna zvijezda večeri, Kristian Terzić, dokazao je svoje glazbene sposobnosti s dostignućem nagrade „Status“ HGU kao najbolji instrumentalist u kategoriji Zabave, Pop-Rocka i Urbane glazbe, što će posjetitelji imati priliku provjeriti večeras. No, Terzić neće nastupati sam, već uz njega svirati će Luka Veselinović. Marko Matošević, Alen Spada, Branko Sterpin i Boris Popov.
Osim koncerta, organizirana je i prezentacija knjige «Pogled na jazz (zapisi iz jazz svemira)» Dinka Husadžića Sanskog, prije samog koncerta. U knjizi, Dinko Husadžić ispričao je svoje iskustvo slušateljskog bavljenja glazbom, posebice jazzom, što je godinama stekao. (Sanda Adamić)
subota, veljača 27, 2010
Dakle, dragi moji, sinoć je bilo odlično na predstavljanju knjige "Pogled na jazz". Više možete pročitati u tekstovima na portalima www.jazz.hr i www.barikada.com.
.
.
četvrtak, veljača 25, 2010
U petak, 26.2. u 18h u holu Osnovne škole Ludina bit će predstavljena moja knjiga "Pogled na jazz". O knjizi će govoriti Sonja Pribolšan Pongračić, Tomislav Pavlović, Denis Husadžić (autor naslovnice) i Damir Kukuruzović, koji će i svirati sa svojim gipsy swing orkestrom. Nastupit će i Dalibor Prohaska sa svojim bandom u jazzy izdanju.
Bit će prikazan petnaestminutni video zapis s relevantnim momentima jazz povijesti, uz čitanje ulomaka iz knjige, koje kao i obično "odrađuje" draga Ivana Pavlović, a nakladnik Tomislav Rast predstavit će svoju nakladničku kuću Nova Knjiga Rast iz Zagreba.
Pozivam vas sve,dragi prijatelji, a poslije zvaničnog dijela bit će i mali domjenak kojeg organizira moja ravnateljica. Vidimo se!
petak, veljača 12, 2010
ROVINJ SPRING JAZZ
11-13.03. 2010.
MMC GRADA ROVINJA
11.03. četvrtak / giovedì
20:00sati/ore
* predstavljanje knjige / presentazione del libro:
Dinko Husadžić Sansky : „Pogled na jazz (zapisi iz jazz svemira)“ – o knjizi govori autor i voditeljica MMC-a
Dinko Husadžić Sansky : „Uno sguardo al jazz (annotazioni dall'universo jazz)“ – l'autore e la responsabile del CMM parleranno del libro
* sve koncerte prati multimedijalna prezentacija fotografija ROVINJ SPRING JAZZ 2009. autorice Marijane Bacelj.
* tutti i concerti verranno seguiti dalla presentazione multimediale di fotografie ROVINJ SPRING JAZZ 2009 dell'autrice Marijana Bacelj
20:30 sati
KRISTIAN TERZIĆ QUINTET
Kristian Terzić – Piano & Keyboards
Luka Veselinović – Bass & Upright Bass
Marko Matošević – Drums
Alen Spada – Guitars
Branko Sterpin – Trumpet & Flugehorn
12.03. petak
20:00 sati / ore 20:00
- predstavljanje kluba JAZZ TUNEL iz Rijeke
20:30 sati / ore 20:00
LUDOVIC BEIER, LOULOU DJINE & DAMIR KUKURUZOVIĆ GIPSY JAZZ QUARTET (F / HR)
Ludovic Beier - harmonika
Loulou Djine - violina
Damir Kukuruzović - gitara
Goran Grgurač - gitara
Bruno Urlić - violina
Saša Borovec – kontrabas
www.ludovicbeier.com
13.03. 2010. / SUBOTA / SABATO
TAMMY McCANN QUARTET (USA / I / HR)
Tammy McCann - vokal
Nico Menci - klavir
Renato Švorinić - bas
Jadran Dučić - Čičo – bubnjevi
www.tammymccann.com
četvrtak, veljača 11, 2010
19.IX.09.
Tuzla ( Kantonalna TV i Tuzlanski list)
20.X.09. Radio Sisak, interview (između 16 i 17h.)
24.X.09. Audiofil Club
Zagreb,(Sloboština) u 19h
29.X.09. Siscia Jazz Club,
Sisak6.XI. 09. Rombergove glazbene veceri,
Belišće, u 20 sati
26. II. 2010. Velika Ludina U holu Osnovne škole u 18h.
(posebni gost-Damir Kukuruzović Gipsy Swing)
ožujak 2010. Nova Gradiška (Dom kulture) 19h
(posebni gost-Damir Kukuruzović Gipsy Swing)
ožujak 2010. Rijeka, Tunel Jazz Club,
11.III. 2010. Rovinj, Rovinj Spring Jazz Festival
23.IV. 2010. Zagreb, Knjižnica B.Ogrizovića,
Preradovićeva 5, u 18h
POGLED NA JAZZ
srijeda, siječanj 20, 2010
U zadnje vrijeme bio sam angažiran oko jazz knjige, pa sam zanemario film koji sam pred koju godinu snimio s amaterskim glumcima. Sad je zgoda, dragi moji blogerski prijatelji, podsjetiti vas na taj film, pa pogledajte trailer. Ugodna vam večer.
subota, studeni 7, 2009
U okviru Rombergovih glazbenih večeri, uz koncert JazzyBell kvarteta (Miroslav Farkaš, bubnjevi, Goran Schmidt, alto sax, Dragan Keserov, bas i Vjekoslav Pavlović, gitara) i gostiju (Davor Dedić, klavir, Valentina Gyerek i Adrien Adam, vokal, Vedran Zec, gitara) predstavljena je publici u Belišću i moja knjiga Pogled na jazz.
Evo nekoliko fotki s ove krasne večeri.
.
.
.
.
subota, listopad 31, 2009
| Dinko Husadzic Sansky (HR) - Pogled na jazz / Zapisi iz jazz svemira (Recenzija knjige) |
|
 Nije jednom receno da glazba sobom nosi umilne zvuke, lijepa osjecanja, mastovite slike. Sve navedeno inkorporirano je u djelo knjizevnika, slikara i velikog ljubitelja jazza - Dinka Husadzica Sanskog - "Pogled na jazz / Zapisi iz jazz svemira" (Nova knjiga Rast, Zagreb, 2009.). Za kratko vrijeme kako je ova knjiga posla na svoj put k svojim citateljima, dobila je vec nebrojene pozitivne kritike. Razni recenzenti hvale je iz razlicitih uglova, shodno svom svjetonazoru, ali svi isticu neupitnu potrebu njenog bitisanja. Ta knjiga je radjena nepretenciozno. Ne da nekoga "uci pameti", ne da bude encklopedijom svjetske ili hrvatske jazz scene, niti da ovjekovjeci sadasnji trenutak jazza u Hrvatskoj. Medjutim, svojim sadrzajem - ona se dotice svih navedenih tocaka i iznosi ih detaljno, kompetentno, te literarnim i slikovnim jezikom na nadahnut nacin. Dinko Husadzic Sansky, u glazbi koju neizmjerno voli, pronalazi njene najljepse momente, istice ih i sve one koji citaju njegove tekstove animira da sa vise paznje i upornosti i sami pocnu slusati i voljeti tu glazbu. Jazz glazbu ne moze svirati svatko. Isto tako, ona trazi i slusatelja koji je dorastao njenim visokim standardima. Dinko Husadzic Sansky nas svojim pricama uvodi u carobni svijet jazza, istice one lijepe momente iz nekog glazbenog djela koji se ne smiju propustiti, odaje duznu pocast izvodjacima te glazbe. Citanje ove knjige angazuje vise nasih cula - vid, sluh, dodir... Masta je maksimalno ukljucena. Na sve to navode nas pitke recenice, interesantna kazivanja, znacajni faktografski podaci prezentovani na jednom mjestu, jasno i precizno, ilustracije visoke umjetnicke razine, sugestivni pozivi na slusanje ove ili one znacajne kompozicije iz bastine svjetske ili ovdasnje jazz scene. Sama knjiga cita se u jednom dahu, bez prekida. Nadam se, prizeljkujem, da Dinko Husadzic Sansky nastavi sa pisanjem slicnih knjiga na ovu temu. Dinko je svojim djelovanjem vec postao referentno ime u oblasti jazz scene ovih prostora, ima i iskustva, i upornosti, i ljubavi za ovo cime se bavi, a to je vec dovoljan preduvjet za dalji rad na polju dokumentovanja i promoviranja jazz glazbe.
|
|
| Autor: Dragutin Matosevic, Tuzla, BiH. |
|
petak, listopad 30, 2009
Iznimno lijepo bilo je u četvrtak, 29. listopada u Siscia Jazz Clubu, koji je u Hrvatskoj, kako reče jazz kritičar, novinar, tv urednik i najveći jazz znalac, Davor Hrvoj u svojem govoru pri predstavljanju Kluba i moje knjige Pogled na jazz, sam vrh jazz klubova i kulturna činjenica koja nadilazi granice Siska i Hrvatske.
Imao sam dvostruku čast i zadovoljstvo ove večeri - prvo zadovoljstvo je nazočiti proslavi 5. obljetnice postojanja i rada Siscia Jazz Cluba, koji godinama pratim i pišem o događanjima u njemu. Uz tu sjajnu i hvalevrijednu obljetnicu, drugo zadovoljstvo i čast bila je promocija moje jazz knjige, o kojoj posjetitelji bloga već dosta znaju. Dakle, Pogled na jazz, uz nadahnuti govor Davora Hrvoja predstavljen je sisačkoj publici. Ono što sam ja naglasio u svojem obraćanju publici jeste značaj Siscia Jazz Cluba u nastajanju moje knjige, a i o značenju gipsy swinga Damira Kukuruzovića, koji je, osobito nastupima s Angelom Debarreom potvrdio kako je baštinik velikog Djanga Reinhardta na našim prostorima.
A publike doista nije manjkalo. Sve ispunjeno do posljednjeg mjesta. Ljudi su uživali u jazz izvedbama, ali i u obilatom švedskom stolu. Ničeg nije usfalilo. Sjajni domaćin, Damir Kukuruzović vrlo lijepo je obilježio pet godina rada Kluba.
Raduje me potpora koju su dali mojoj knjizi kako Davor Hrvoj, tako i ostali nazočni, a prekrasne riječi uputila je i Zdenka Kovačiček, kuma Kluba, hvaleći moju volju i upornost pri stvaranju ove knjige, pogotovo u vrijeme kad nam je jazz glazba često na margini.
Lijepa večer u Klubu, doma dođoh vrlo, vrlo rano, negdje oko 4 ujutro!
Maja Vučić je sjajno pjevala My Funny Valentine:
Ženska klapa iz Siska - Kolapjanke - pokazale su iznimne višeglasne mogućnosti:
Eduard Jimmy Matešić:
Zdenka Kovačiček i legendarni Pif donijeli su u Klub duh Janis Joplin:
Damir Kukuruzović Gipsy Swing Quintet i Sonja Stević Granić pokazali su raskošnu tehniku i veličinu manouche glazbe:
Dinko Pintarić, gradonačelnik Siska, sa zanimanjem je pratio sva događanja:
kao i legendarni hrvatski košarkaš Zoran Čutura, koji me je ugodno iznenadio svojim poznavanjem jazz glazbe:
Jako mi znače lijepe riječi koje je za moju knjigu uputila prva dama hrvatskog bluesa i jazza - Zdenka Kovačiček:
Nadahnuta izvedba Caravana mladog sisačkog jazz pijanista Lordana Badanjka oduševila je publiku.
Tony Lee King, veliki blues majstor, bio je uz Davora Hrvoja:
Švedski stol, ali iza ponoći, prilično "počišćen":
četvrtak, listopad 29, 2009
Vrlo draga novinarka sisačkog radija, Marijana Barišić, nakon što sam pred koji dan gostovao u programu sisačkog radija, dio razgovora sa mnom objavila je i na sisak.info portalu, upravo uoči večerašnjeg predstavljanja knjige u Siscia Jazz Clubu.
Pogled na jazz
Zapisi iz jazz svemira iz pera Dinka Husadžića Sanskog
Odnedavna se na hrvatskom tržištu u izdanju Nove knjige Rast našla i knjiga Pogled na jazz, profesora hrvatskog jezika i književnosti i jazz kritičara, Dinka Husadžića Sanskog, kojemu je ova ista kuća već ranije objavila dva romana: U potrazi za izgubljenom tajnom i Pametno potroši dan. Za Sisak je ova knjiga značajna utoliko što je dobar dio njezinih događanja prenesen iz ovdašnjeg Siscia jazz cluba obzirom da je autor pratio gotovo svaki koncert održan u ovom prostoru. Stoga i ne čudi da će baš večeras, na proslavi rođendana sisačkoga Jazz cluba, uz bogat glazbeni program javnosti biti predstavljena i knjiga Pogled na jazz. To nas je i odvelo prema Dinku Husadžiću Sanskom na jedan kratak, ali ugodan razgovor.
U svojoj najnovijoj knjizi progovarate o jazzu kao glazbenom izričaju, ali i o značajnim hrvatskim i svjetskim jazz glazbenicima donoseći pregled s koncerata jazz glazbenika diljem hrvatske, pa i Siscia jazz cluba, koje ste imali priliku pratiti. Kako je knjiga nastajala?
Ta je knjiga plod mog višegodišnjeg slušateljskog bavljenja glazbom, osobito jazzom koji je u svojevrsnom rezervatu, pa sam u dogovoru s izdavačem naumio realizirati baš ono što godinama pratim, a kako je takve literature vrlo malo, usudim se reći da je knjiga uskočila u pravi trenutak.
Edo Cindrić koji je pisao predgovor knjizi Pametno potroši dan i U potrazi za izgubljenom tajnom, u jednom svom tekstu navodi da Vam je ovim uratkom jazz postao dijelom pronađene izgubljene tajne iz prvog romana ili pješčanika iz drugog, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane.
Je li svaki trenutak i svako putovanje za koncertom kojeg ste zabilježili u svojoj knjizi pametno potrošeno vrijeme?
Vjerujem da jesam. Knjiga se u svom podnaslovu zove Zapisi iz jazz svemira. To dakle nije klasična povijest jazza, to nije enciklopedija, to nije leksikon, iako se prvi i drugi dio bave tim povijesnim kontekstom kako svjetskog jazza od afro ritmova, regtima, swinga prema bi-bapu, tako i domaćeg, hrvatskog. To je jedan osobni pogled koji ne znači nužno i stvarno stanje u hrvatskom jazzu, to je naprosto pogled jednog jazzoljupca. Tako ostavljam mala vrata otvorena da ne moram u svemu biti u pravu.
U pravu ili ne, svoju su preporuku za nabavku knjige dali brojni poznati jazz glazbenici i kritičari, poput Davora Hrvoja.
Da. Uz Davora koji je u ovom trenutku zasigurno broj 1 u jazz kritici, tu je i Dragutin Matošević, također glazbeni kritičar, naši vrhunski saksofonisti Denis Razumović i Saša Nestorović, talijanski jazz pijanist Roberto Magris, Sinan Alimanović – jazz pijanist i član grupe Indexi, gitarist Damir Kukuruzović u čijem je klubu nastao veliki broj tekstova, kao i mnogi drugi.
Sve se nekako svodi na to da je ova knjiga jedan lijep doprinos jazz glazbi. Predstoji tek upitati kako do nje doći i hoće li se moći kupiti na predstavljanju, 29. listopada?
Na rođendanu Siscia jazz cluba okupit će se povelik broj jazz glazbenika i ljubitelja ove glazbe i unutar tog programa našla se prigoda za promoviranje te moje knjige. Inače, moguće ju je nabaviti kod mog nakladnika, a osigurana je i internet prodaja.
ponedjeljak, listopad 26, 2009
nedjelja, listopad 11, 2009
Dragi prijatelj Tomislav Pavlović koji je sa suprugom Ivanom strašno puno pomogao u promidžbi i promocijama moja dva romana, opet se angažirao. Ovaj put mi radi web stranicu za knjigu POGLED NA JAZZ. Lijevo, pod -linkovi- možete kliknuti na dinxov pogled na jazz i pogledati kako je Tomislav obavio sjajan posao. Dok čitate, uživajte i u sjajnim jazz standardima. Hvala, prijatelju!
četvrtak, listopad 8, 2009
Odgovor je vrlo jednostavan. Cijena knjige je 239,oo kn, ali internet narudžbom kod mojeg nakladnika, Nove knjige Rast iz Zagreba, možete je dobiti za samo 190,oo kn. Naručiti možete iklikom na donju opciju - VIŠE.
Hvala što me i dalje čitate!
POGLED NA JAZZ Dinko H.Sansky tvrdi uvez
str. 294 - format 22 x 14,7 cm
Cijena: 239,00 kn
Internet cijena: 190,00 kn
ponedjeljak, rujan 28, 2009
Moj dragi prijatelj, urednik portala www.barikada.com na kojem često objavljujem tekstove, dobri duh glazbenog svemira od Triglava do Ohridskog jezera, pa i šire...Dragutin Matošević, ovih je dana postao milijunašem. Dobro ste pročitali, milijunaš je postao, i to u nečemu što mu je vrijednije od novca. Njegov je portal www.barikada.com ugostio milijunitog posjetitelja, glazboljupca i štovatelja Matoševićeva rada.
Dragutin Matošević je jedan od onih izvanzemaljskih likova ( s Andromede ili Siriusa, ili još dalje iz dubine svemira!) čija je ovozemaljska misija takva da je čast poznavati ga. Portal koji vodi sigurno je najznačajniji na ovim prostorima (dakako, vezano uz glazbu). O čemu govorim shvatit ćete kad posjetite www.barikada.com. Pa to je živa enciklopedija glazbenih zbivanja, intervjua, recenzija, edukacije, razgovora, izvješća, eseja....Možemo mi pisati knjige, priče, pjesme, romane, povijesti ovoga ili onoga, poglede na ovo ili ono, ali Dragin je portal Glazbena Knjiga Života, nepresušan Izvor.
Bijah njegov gost pred desetak dana u Tuzli. Lijepi razgovori, druženja, razgledanje grada. Ako bi netko pomislio kako je Tuzla nekakav andrićevski Tamni vilajet, gadno bi se prevario. Tuzla je moderan europski grad, sa svim potrebnim atributima i infrastrukturom, lancima dućana jakih svjetskih tvrtki, s gomilom ogromnih dizalica (gradi se strašno puno!), s divnim slanim jezerom usred grada (kao da ste na moru!) i sa sjajnim ljudima iz svijeta kulture i umjetnosti.
Prvo smo odradili razgovor za tuzlansku televiziju. Mlada je novinarka vrlo spretna i informirana, izvukla je dosta podataka o meni i mojem radu, još od prvih osječkih crteža i izložbi, pa preko Likovne udruge Petrović iz Nove Gradiške, do romana i filmova " Lou Profa-bez dvojbe" i "U potrazi", do ove, nove knjige, "Pogled na jazz". Vrlo ugodan razgovor.
Upoznah i Ćazima Sarajlića, ravnatelja Međunarodne galerije u Tuzli. Slikar, esejist, kulturni djelatnik, čovjek kojeg je Republika Francuska odlikovala oredenom Viteza za umjetnost i književnost. U sklopu ove galerije vidjeli smo stalnu postavu iznimnog slikara Ismeta Mujezinovića te izložbu radova dizajnera, strip crtača i ilustratora Mirka Ilića, koji živi u Americi, i koji je uz ostali veliki rad, ilustrirao gomile naslovnica časopisa Time. O naslovnicama knjiga i coverima glazbenih projekata da ne pričam. Dojmljiva izložba. Dio toga vidite na gornjim slikama.
Gospođa Matošević pobrinula se za odličan ručak (kao burekoznanac, mogu reći da je njen burek jedan od boljih koje sam jeo, jamčim vam to sa svih svojih 90 kilograma!), a Davor Matošević, sin dragog mi domaćina i prijatelja, predstavio je nekoliko skladbi s albuma koji uskoro snima za Croatia Records. Odličan mladi glazbenik, vrlo zanimljiva gitarskog prstometa i baladičnog ugođaja.
Popodne posjet uredništvu nakladničke kuće "Bosanska riječ", koja je, pored niza značajnih književnih i udžbeničkih izdanja, objavila i CD "Live in Tuzla", jedan od najznačajnijih jazz projekata Bosne i Hercegovine, zabilješka je to live nastupa u tuzlanskom jazz klubu The Goat, koji su imali Sinan Alimanović, Ladislav Fidri, Dinko Šimunović i Ratko Divjak.
"Bosansku riječ" uspješno vodi Šimo Ešić, svima znan dječji književnik, u lektirama ne samo BiH. Ugodan je sugovornik, hodajuća književna enciklopedija i prozor u literarni svijet generacijama mladih naraštaja, odgajanih, između ostalog, i na njegovoj dječjoj literaturi. Nepotrebno je isticati kako je dječju književnost puno teže stvarati nego tzv. za odrasle. Ući u dječji svijet na način kako to Ešić radi, doista ne može svatko. Na fotki uz Šimu Ešića vidite i Mustafu Sušića, ravnatelja tuzlanskog Doma mladih, organizatora mnogih glazbenih i drugih kulturnih zbivanja. O njegovom glazbenom sviračkom umijeću, upravo mi je jučer govorio Sinan Alimanović, najznačajniji jazzist Bosne i Hercegovine, i član legendarnih Indexa - i to s najvećim komplimentima.
Nezaobilazan čovjek kojeg je vrijedilo upoznati je i profesor klavira i glazbenik Zlatan Mujkić. Dogovarali smo i promociju moje knjige "Pogled na jazz" negdje u dvanaestom mjesecu. Vrlo je zaslužan za glazbena tuzlanska zbivanja, a jedan je od promicatelja jazza koji puno čine za tu, ponekad zapostavljenu glazbu. Na fotki je, pored Šime Ešića i mene.
Evo, uz ovo prisjećanje na vrlo bogat i zanimljiv tuzlanski boravak, još jednom čestitam dragom prijatelju Matoševiću na milijunitom posjetitelju. Ljudi moji, nije to mala stvar!
subota, rujan 5, 2009
Službene stranice općine Popovača donose tekst o knjizi POGLED NA JAZZ.
POGLED NA JAZZ – nova knjiga moslavačkog autora Dinka Husadžića SanskogObjavljeno: 5. rujan 2009
Moslavački profesor hrvatskog jezika, pisac i slikar, Dinko Husadžić Sansky, autor je nove knjige "POGLED NA JAZZ" u izdanju NOVE KNJIGE RAST. Promociju nove knjige u Popovači očekujemo koncem ove ili početkom slijedeće godine.
petak, rujan 4, 2009
danas (4.rujna) donosi kraći tekst o izlasku moje nove knjige, pod naslovom - Izašao POGLED NA JAZZ Dinka Husadžića Sanskog, te donosi osnovne infrmacije o knjizi, kao i nekoliko rečenica iz recenzije prof.Cindrića.
srijeda, rujan 2, 2009
Nakon dva objavljena romana pisac i ljubitelj jazza Dinko Husadžić Sansky je objavio knjigu u kojoj se bavi jazz glazbom. U tri poglavlja na tristotinjak stranica ponudio je kratku povijest jazza, osvrte na najznačajnije jazziste te djelomičan uvid u hrvatski jazz. Ovaj pregled donosi doprinos za formiranje sveobuhvatnije povijesti hrvatskog jazza, poput nedugo objavljene knjige Hrvatski jazzisti Stjepana Fučkara.
OPŠIRNIJE - KLIKNITE NA GORNJU FOTKU NASLOVNICE!!!
|
| |
VELIKA LUDINA - Profesor hrvatskog jezika i književnosti iz Velike Ludine, Dinko Husadžić Sansky, objavio je, nakon dva romana, «U potrazi za izgubljenom tajnom» i «Pametno potroši dan», svoju treću knjigu. To je knjiga o jazz glazbi i značajnim, kako hrvatskim, tako i svjetskim jazz glazbenicima. Naslov je zanimljiv – POGLED NA JAZZ (zapisi iz jazz svemira), a knjiga izlazi u nakladništvu Nove knjige Rast iz Zagreba.
Recenziju nove knjige o jazzu napisao je Eduard Edo Cindrić:
Imao sam zadovoljstvo pisati predgovor za drugi roman dragog kolege Dinka Husadžića Sanskog («Pametno potroši dan», Nova knjiga Rast, 2007.), i govorio sam o temi potrage; potrage za Izgubljenom Tajnom, potrage za Pješčanim satom, potrage za samim sobom i nekim svojim smislom, naglašavajući osnovnu autorovu misao kako trebamo pametno potrošiti svoje dane.
Istaknuo sam tada i glazbeno-likovnu dimenziju romana, gdje su slikarstvo i glazba neprekidna podloga većini zbivanja i cijelo vrijeme sam imao osjećaj kao da čujem Djanga Reinhardta, Norah Jones ili Ninu Simone. U pastelnim sfumatima krajobraza, note i likovnost, zvuk i boja, činili su cjelinu bez koje bi nam se priča činila praznom i nepotpunom.
I evo me sada pred novom Dinkovom knjigom. Ova knjiga nije roman, već je dokument vremena u kojem živimo i u kojem jazz glazba čini bitnu sastavnicu. Jazz postaje dijelom pronađene Izgubljene Tajne iz prvog romana, ili Pješčanika iz drugog romana, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane. Slušati jazz glazbu svakako je jedan od načina.
U svojim romanima Dinko je stvorio cijeli jedan bajkoviti, imaginarni svijet kako bi iskazao svoje teme i ideje. U ovoj jazz knjizi opet imamo jedan bajkoviti svijet, glazbeni svijet, jazz svemir, kako bi sam autor rekao; ali ovoga puta stvaran, realan, postojeći – bajkoviti svijet jazza u koji tek rijetki sretnici imaju pristup.
Dinko nam pomaže u pronalaženju puta k toj divnoj glazbi, zapisujući svoje dojmove o onom što je čuo, ili o onom što osjeća slušajući jazz. Mislim da će poslije ove knjige mnogi od nas promisliti o svojim glazbenim afinitetima!
Nova knjiga Rast iz Zagreba nakladnik je koji evo objavljuje već treću Dinkovu knjigu, pokazujući izniman sluh za osjetljivi trenutak kad je jazz glazba na neki način marginalizirana u korist lakonotnih glazbenih izražavanja. Kako kaže Dragutin Matošević, glazbeni kritičar i urednik portala www. barikada.com:
«Knjige o jazzu su rijetke kod nas. One su nasušno potrebne jer su istovremeno i udžbenici u kojima se iščitavaju i uče osnove jazz kulture i u kojima se upoznajemo s radom vrijednih jazz umjetnika. Stoga su ovakve knjige uvijek dobrodošle u knjižnici svakog ozbiljnijeg ljubitelja muzičke umjetnosti.»
Doista, zato je i ova knjiga vrjednija, jer je ovakve literature malo, gotovo je i nema. Poznati talijanski jazz pijanist, Roberto Magris u svojoj preporuci ističe:
«Nalazim da je ova knjiga lijep doprinos jazz glazbi s posebnog europskog gledišta za koje osjećam da je blisko mom jazz iskustvu i, kao glazbenik koji je nekoliko puta nastupio u Hrvatskoj, jako cijenim to što autor središte pažnje daje vrlo dobrim hrvatskim umjetnicima koji zauzimaju relevantnu poziciju na suvremenoj jazz sceni u Europi.»,
a bosanski jazz pijanist i član grupe Indexi, Sinan Alimanović ističe:
«Kroz ovo djelo ostvarujemo uvid u obiteljsko stablo jazz glazbe koje se grana i na našim prostorima. Samim tim, ta činjenica ovu knjigu čini sjajnim rezimeom koji će poslužiti generacijama koje tek dolaze u jazz, a ujedno se svojim postojanjem knjiga sama pretvara u umjetničko djelo.»
Knjiga ima tri dijela, u prvom POGLED NA JAZZ, autor se bavi bitnim povijesnim točkama jazza, polazeći od afro ritmova, preko bluesa, ragtimea i New Orleansa, do swinga, bebopa i modernog vremena.
U drugom dijelu JAZZ U HRVATSKOJ autor ističe i piše o tri generacije hrvatskih jazzista, kao i o svim važnijim hrvatskim glazbenicima. Istina, o nekima više, o nekima manje, ovisno o podacima do kojih je dolazio, ali ističući i jedan subjektivan stav koji mu daje mogućnost da više pozornosti posveti autorima koje osobno preferira, a koji, kao što i sam zna, nisu možda najznačajniji.
Upravo taj osobni, intimni, impresionistički pogled na hrvatsku jazz scenu daje knjizi dušu i zanimljivost. Istina, neki će se glazbenici naći povrijeđeni jer su dobili manje prostora, ali, pisac predgovora ovoj knjizi, Davor Hrvoj, to obrazlaže ovako:
« …autor po osobnom sudu navodi i neke od njemu bliskih hrvatskih jazzista srednjeg i mlađeg naraštaja o čijem djelovanju, iako nastupaju i snimaju u doba velikih medijskih mogućnosti, ali budući se bave jazzom, javnost zna vrlo malo…neki su glazbenici ili sastavi više puta pod njegovim dvogledom, a neki su ostali izvan njegova domašaja – a to valja napomenuti kako se ne bi stekla kriva slika o trenutnoj situaciji u hrvatskom jazzu. No, ponovno ističem, obuhvatiti sve glazbenike i sve koncertne aktivnosti mu nije ni bila namjera.»
U trećem dijelu knjige, nazvanom ZAPISI IZ JAZZ SVEMIRA, Dinko H. Sansky jednostavno je objavio tekstove koje je zadnjih godinu-dvije objavljivao po medijima poput portala www.jazz.hr, www.barikada.com, www.moslavina-info.hr, www.javno.hr, www.igranifilm.bloger.hr, kao i časopisima poput Novog sisačkog tjednika i Cantusa, glasila Hrvatskog društva skladatelja.
To su tekstovi koji prate koncertne aktivnosti hrvatskih i svjetskih glazbenika, recenzije CD-a, prikaze, ali i emotivne eseje o glazbenicima poput Djanga Reinhardta, Nine Simone, Colemana Hawkinsa, Angela Debarrea itd. Zamjerka ovom dijelu knjige je to što su neki glazbenici više zastupljeni, ali kako i autor ističe, za ovu knjigu nije imao sponzore i nije mogao obuhvatiti sva zbivanja. Stoga je dosta tekstova vezano uz aktivnosti Siscia Jazz Cluba, gdje je Dinko, kako sam kaže – inventar!
Posebna vrijednost knjige je u autorskim crtežima značajnih jazz imena. Autor se bavi i slikanjem, te je svoje omiljene glazbenike crtao i slikao pastelnom tehnikom. Te nam je radove dao na uvid, uz tekst o dotičnom glazbeniku, i ti kvalitetni likovni radovi knjigu čine unikatnom. POGLED NA JAZZ se pretvara u jedan glazbeno-slikarski doživljaj.
Dinko Husadžić Sansky napravio je veliku stvar za jazz, a posebno za hrvatski jazz. Knjiga ima nedostataka, manjkavosti, neke su fotografije lošije otisnute, možda je trebalo knjigu tiskati u većem formatu (no, pohvala autoru naslovnice!); neki su tekstovi možda nedorečeni, puno je pjesničkih metafora (to nam Sansky donosi iz svojeg romansijerskog miljea!) - ali sveukupni dojam je pozitivan, ova knjiga ima svoje mjesto pod suncem i autorov trud nije uzaludan. Na kraju, evo što kaže Saša Nestorović, ponajbolji hrvatski saksofonist:
«…svatko onaj tko traži naći će nešto u ovoj knjizi!»
Upravo tako. Knjiga zavređuje našu pažnju, jer i oni koji ne slušaju jazz glazbu, mogu ponešto naučiti – a možda i posegnuti za nekim jazz nosačem zvuka. |
petak, kolovoz 28, 2009
Česta su razmišljanja po kojima jazz nastaje iz afričke glazbe. Ona su u dobroj mjeri točna, ali nikako u potpunosti. Influence svakako egzistiraju, ali ne toliko koliko mi Europljani ponekad mislimo. Skloni smo olako tvrditi, to je crnačka glazba, oni su je s afričkog kontinenta ponijeli sa sobom, u novi svijet, kamo su kao robovi povedeni, pod prisilom.
Upliv afro ritmova i glazbenog izričaja tako specifičnog za čovjeka iz Afrike, samo je jedan dio priče.
Kasnije ćemo vidjeti kako se na tu osnovu nadograđuje crni čovjek – rob s Juga Amerike, ali i Kreol, uvjeren za sebe da nije crn jer ima u sebi europske krvi. Bijelac također upija glazbu koja će se kasnije nazvati jazzom.
Činjenica je da jazz (ili kako god se to već u početku zvalo!) započinje s američkim crnim čovjekom, odnosno Afroamerikancem, radnikom-robom, na plantaži pamuka, brodarom na parobrodu što plovi Mississipijem, ali i stanovnikom predgrađa velikih gradova. Stoga se to često dovodi u vezu s Afrikom.
Dolaskom na američko tlo, ako je već i preživio nehumani put preko oceana, Afrikanac svoje ritmove i svoju glazbu drži u glavi, to mu robovlasnik nije mogao oduzeti. Stvara se glazba američkog crnca, ili – narodna glazba (folklor) američkog crnca.
Spoj starog afričkog zvuka oplemenjenog europskim glazbenim zasadima, daje jednu novu glazbu. Možemo to nazvati radnom pjesmom (work song). Robovlasnik se ne buni previše, «pjevajući» rob je dobar i sretan, znači i produktivan.
Osim work songa, još nešto se izdvaja - to je glazba duhovnog karaktera, spiritual, nastajao u okviru Crkve.
Iz toga se rađa nova forma – blues!
Nekako pod ruku s bluesom, ide i ragtime.
Teško je reći tko je skladao prvi ragtime, iako je izraz prvi put iskorišten u naslovu «My Ragtime Baby», Freda Stonea, ali neovisno tko je bio prvi, svakako najveći ragtime glazbenik bio je Scott Joplin (1868. – 1917.), «kralj ragtimea».
...
New Orleans možemo nazvati kolijevkom jazz glazbe, ali činjenica je da jazz nastaje na mnogo širem prostoru koji su nastanjivali američki crnci.
Iz noćnih barova i bordela Storyvillea izniklo je nekoliko značajnih pijanista, kao što su Richard M. Jones i Tony Jackson, ali najznačajniji je bio Ferdinand Joseph (Jelly Roll) Morton (1885. – 1941.) ...
Louis Armstrong (1900.-1971.) je čovjek potekao iz siromaštva i bijede, čovjek koji nije čitao note, a postao je vođa orkestra, čovjek koji je bio bogomdani genije. Imao je ono «nešto».
Armstrongova melodija i danas je misterij. Teško je to objasniti. Ritam možemo objasniti brojem i matematikom, harmonija ima svoju teoriju; ali što je to u jednoj melodiji što nas u srce pogađa i prepoznajemo je kao vrijedno, zanimljivo, ili ju jednostavno osjećamo kao «ono nešto»?
Upravo po toj melodiji Armstrong ostaje jazz povijest. Bio je i glumac, komičar, kompletan zabavaljač svoje publike, s osmjehom poput kriške lubenice. ...
U predgovoru knjizi POGLED NA JAZZ najugledniji hrvatski jazz kritičar i znalac, Davor Hrvoj ističe kako se suživot slikarstva i jazza razvija od samih početaka te glazbe, isprepliće na razne načine, posredno i neposredno. Ne stavljaju bez razloga jazzisti na omote svojih ploča reprodukcije značajnih umjetničkih djela, a mnogi su umjetnici svoja remek djela stvarali nadahnuti jazzom, pod utjecajem jazza, slušjući jazz - slikali su, oblikovali, pisali jazz. Jedno od najizravnijih prožimanja nalazimo u spontanoj izvedbi trija Dukea Ellingtona koji, nadahnut djelima Joana Miróa, nakon šetnje velikanovim vrtom, svira za njega.
...
Ovo vrijeme bilježi i jednu sjajnu pjevačicu. Billie Holiday (1915.-1959.), simbol poniženog crnog čovjeka, koja je rano preminula od alkohola i droge. Iza sebe je ostavila besmrtne snimke. Njezina autobiografija «Lady Sings the Blues» je možda najprodavanija knjiga vezana uz jazz.
...
Na radiju se, negdje 1934. javlja mladi klarinetist, Benny Goodman (1909.-1996.), s orkestrom koji svira hot.
S Goodmanom počinje stanoviti bum swing glazbe i orkestara. Pred Drugi svjetski rat bilo je na stotine orkestara. ...
Pojava Stephanea Grappellia, violinista i Djanga Reinhardta, romskog gitarista, povijesna je za europski jazz. Uskoro će nastati Quintette du Hot Club de France, sastav koji će ostaviti sjajne snimke, ali i plodno tlo za sviranje gipsy swinga, sve do današnjih dana (braća Rosenberg, Angelo Debarre, Bireli Lagrene …).
...
John Birks «Dizzy» Gillespie (1917.-1993.) dobio je nadimak stoga što je često na sceni izvodio «bedastoće».
Početkom 1944. godine Dizzy je izveo zanimljivu frazu «Salt Peanuts! Salt Peanuts!». Slani kikiriki.
Te su note mogle biti i riječima izražene, nešto poput «bu-dee-daht». Moglo se čuti i «bu-re-bop». Naglasak je padao na zadnje dvije note, pa se čulo i kao «rebop».
Rebop je postao bebop!
... Jazz dalje kreće različitim pravcima. Treba pomenuti i velikane poput Johna Coltrane i Milesa Davisa i Charliea Parkera. ...
Boško Petrović je najznačajniji hrvatski jazz glazbenik koji je zadužio hrvatsku jazz glazbu, i kao sjajan skladatelj, i kao glazbenik, i kao promotor i kao vlasnik B.P. Cluba, u kojemu su gostovali najznačajniji svjetski jazzisti i u kojemu se organiziraju četiri jazz festivala godišnje. Bez Boška bi hrvatski jazz bio siromašan jednako kao svjetski bez Djanga, Milesa ili Parkera.
Držeći se swinga i bebopa, Petrović je uvijek bio stopostotno u jazzu, bez ustupaka komercijalnom razmišljanju i kompromisima. Prvi je, i ne samo kod nas, uvodio i folklorne izričaje u jazz, skladajući inspiriran folklornom baštinom (npr. obrada makedonske narodne pjesme «With Pain I Was Born», ili poznata suita «Istra u mom srcu», sa sviračima sopila…), prethodeći onomu što se danas naziva World Music.
srijeda, kolovoz 12, 2009
Umjesto pogovora, u knjizi POGLED NA JAZZ stavio sam izjave nekih od meni dragih ljudi, glazbenika, kritičara, kolega....
Denis Razumović Razz, alt saksofonist
Prije par godina upoznao sam profesora Dinka Husadžića Sanskog
prilikom
jednog mog nastupa u Siscia Jazz Clubu u Sisku.
Tada smo se, uz lagani kapučino,
dohvatili zanimljivih tema, između ostalog i o problemima
estetike, u umjetnosti općenito
ali i u procesu stvaranja jazz glazbe, dakle improvizirane
glazbe, kao i o problemima vizualne
umjetnosti - slikarstva.Dinko je tada, želeći pojasniti
neke svoje slušateljske
impresije, poredio Milesa Davisa, u njegovoj kasnijoj
fazi, sa radovima Picassa,
a Ornettea Colemana je uspoređivao, i pritom vrlo
vješto tumačio sličnosti,
s Vasilijem Kandinskim.
Takve su usporedbe u modernoj umjetnosti 20. stoljeća
česta pojava,
ali u Dinkovom slučaju to
postaje jedna bitna činjenica
i značajka njegovog rada.
Autor ove knjige ima istančanu percepciju
i osjećaj za «ono nešto», a on
to «nešto» i traži u djelima koja zaokupljaju
njegovu pozornost.
Dinko posjeduje jedan fini talent pri razlučivanju
i vrednovanju umjetničkog
djela tako što gledajući sliku, «čuje» i njezin zvuk,
a slušajući neku skladbu,
u njoj će vidjeti i sliku. To je vrlo zanimljivo, jer autor
ove knjige ne svira jazz,
ali ga osjeća i pokušava ga shvatiti,
sa strahopoštovanjem se odnoseći
prema fenomenu jazza, ne samo u
harmonijsko-metričkom smislu, nego
i u filozofskom i humanističkom pogledu.
Dinko ima jednu veliku prednost u
odnosu na mnoge ljude: on jazz želi!
Bio sam sretan kada sam vidio da je počeo
pisati recenzije za www.jazz.hr portal,
kao i za druge portale i časopise. Naime,
rijetki su, pa stoga i vrlo cijenjeni,
takvi promicatelji i zagovornici jazz glazbe.
Radosno sam dočekao vjest da je ova knjiga
napisana i nadam se da će čitatelji osjetiti posebnost njegovog pristupa i prepoznati autorov narativni tempo.
Meni kao hrvatskom jazz glazbeniku
iznimno je važno to što će
ova knjiga zasigurno dati vjetra pozitivnoj
afirmaciji ne samo
hrvatske jazz glazbe na ovim prostorima,
kao i što će dokumentirati
djelovanje pripadnika aktualne hrvatske jazz scene!
Dragutin Matošević, glazbeni kritičar i urednik web portala www.barikada.com
Svojim tekstovima na www.barikada.com profesor Husadžić je znatno unaprijedio kvalitetu priloga na mojoj web stranici. Tim tekstovima me je privuklo veliko autorovo poznavanje teme o kojoj je pisao, sveobuhvatnost tih priloga, kao i obilje vrijednih informacija koje su oni nosili. U svima njima iskazan je i osobni stav autora koji je u nerijetkim situacijama bio pozitivan, promovirajući jazz kao vrijedan muzički stil, a i umjetnika o kojem je pisao.
Jazz je na ovim prostorima, nažalost, «privilegija» malog broja ljudi. Za jazz, pored ljubavi, treba i određeno «predznanje». U tom kontekstu, Dinkovi tekstovi imaju veliki značaj. Knjige o jazzu su rijetke kod nas. One su nasušno potrebne jer su istovremeno i udžbenici u kojima se iščitavaju i uče osnove jazz kulture i u kojima se upoznajemo s radom vrijednih jazz umjetnika. Stoga su ovakve knjige uvijek dobrodošle u knjižnici svakog ozbiljnijeg ljubitelja muzičke umjetnosti.
Eduard Edo Cindrić, prof.
Pišući predgovor za drugi Dinkov roman («Pametno potroši dan»), govorio sam o temi potrage; potrage za Izgubljenom Tajnom, potrage za Pješčanim satom, potrage za samim sobom i nekim svojim smislom, naglašavajući osnovnu autorovu misao kako trebamo pametno potrošiti svoje dane.
Istaknuo sam tada i glazbeno-likovnu dimenziju romana, gdje su slikarstvo i glazba neprekidna podloga većini zbivanja i cijelo vrijeme sam imao dojam kao da čujem Djanga Reinhardta, Norah Jones ili Ninu Simone. U pastelnim sfumatima krajobraza, note i likovnost, zvuk i boja, činili su cjelinu bez koje bi nam se priča činila praznom i nepotpunom.
I evo me sada pred novom Dinkovom knjigom. Ova knjiga nije roman, već je dokument vremena u kojem živimo i u kojem jazz glazba čini bitnu sastavnicu. Jazz postaje dijelom pronađene Izgubljene Tajne iz prvog romana, ili Pješčanika iz drugog romana, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane. Slušati jazz glazbu svakako je jedan od načina.
U svojim romanima Dinko je izmislio cijeli jedan bajkoviti, imaginarni svijet kako bi iskazao svoje teme i ideje. U ovoj knjizi opet imamo jedan bajkoviti svijet, glazbeni svijet, jazz svemir, kako bi sam autor rekao; ali ovoga puta stvaran, realan, postojeći – bajkoviti svijet jazza u koji tek rijetki sretnici imaju pristup.
Dinko nam pomaže u pronalaženju puta k toj divnoj glazbi, zapisujući svoje dojmove o onom što je čuo, ili o onom što osjeća slušajući jazz. Mislim da će poslije ove knjige mnogi od nas promisliti o svojim glazbenim afinitetima!
Roberto Magris, jazz pijanist, Roberto Magris Europlane Orchestra
Nalazim da je ova knjiga lijep doprinos jazz glazbi s posebnog
europskog gledišta za koje osjećam da je blisko mom
jazz iskustvu i, kao glazbenik koji je nekoliko puta
nastupio u Hrvatskoj, jako cijenim to što autor
središte pažnje daje vrlo dobrim hrvatskim
umjetnicima koji zauzimaju relevantnu poziciju na
suvremenoj jazz sceni u Europi.
Saša Nestorović, tenor i sopran saksofonist i dirigent Big Banda HRT-a
Rekao bih da je ova knjiga autorov free jazz dojam, osobna refleksija o jazz glazbi, koja ne mora nužno, niti joj je namjera, u svim segmentima biti muzikološki ispravna, ali svatko onaj tko traži naći će nešto u ovoj knjizi, zasigurno! Kao što se prvi svirači jazza nisu opterećivali intonacijom, tako shvatimo i ove zapise! Lijepo je!
Sinan Alimanović, jazz pijanist i član grupe Indexi
Mislim da je knjiga Dinka Husadžića Sanskog djelo od važnosti kako za jazz glazbu uopće, tako i za novije generacije koje tek trebaju otkriti svijet jazza. Iako ovo ostvarenje nije ograničeno samo okvirima edukativnog, ali to apsolutno može biti; nemoguće je ne osjetiti način na koji nas pisac uvodi u svijet jazza (od njegovih korijena pa do danas), sugerirajući nam da vidimo kako je ljubav prema umjetnosti prvi i neophodni korak dolaska do spoznaje i razumijevanja iste te umjetnosti.
Kroz ovo djelo ostvarujemo uvid u obiteljsko stablo jazz glazbe koje se grana i na našim prostorima. Samim tim, ta činjenica ovu knjigu čini sjajnim rezimeom koji će poslužiti generacijama koje tek dolaze u jazz, a ujedno se svojim postojanjem knjiga sama pretvara u umjetničko djelo.
Sonja Pribolšan Pongračić
O jazzu nisam previše znala i nisam ga slušala. No, kako u životu samo mijena stalna jest, tako je i moj glazbeni svijet pomaknuo svoje granice u beskraj, jer je moj kolega... i najvažnije, moj prijatelj Dinko, napisao novu knjigu, knjigu o jazzu.
Hm...mislim si, ako on dobar dio svoga života daje toj glazbi, mora tu biti nešto više od kakofonije koju ja čujem, više od opsesivnih, sebičnih improvizacija, mora biti glazbe u tom jazzu!
I ima glazbe! Sjedili smo tako jedne večeri u društvu dragih prijatelja na obali Kupe i slušali jazz koncert, kad sam pogledala Dinka. Njegovo lice dječaka u najboljim godinama zračilo je radošću i zadovoljstvom jazz izvedbom koju smo čuli.
Tada sam se ja, okorjeli jazz skeptik, zaista zainteresirala za jazz. A knjiga će samo pomoći da saznam više.